E‑faktura u FBiH: šta je, ko mora i od kada

Šta je e-faktura

Zakon definiše e-fakturu kao račun koji se izdaje i prima u strukturiranom elektronskom formatu i koji omogućava automatsku i elektronsku obradu (čl. 12 st. 1). Format mora biti u skladu s evropskim standardom EN 16931 (čl. 12 st. 2). To je isti standard koji koriste države Evropske unije za javne nabavke; u praksi se zapisuje kao UBL 2.1 ili CII XML.

PDF poslan emailom, skenirana faktura ili Word dokument nisu e-faktura, iako su elektronski. Razlika je u tome što e-fakturu računar kupca može pročitati polje po polje: ko je prodavac, koji je PDV broj, koje su stavke i koliki je PDV, bez prepisivanja.

Zakon razlikuje dvije vrste računa: e-fakturu i fiskalni račun. Fiskalni račun je svaki račun koji nije u formatu iz člana 12, a izdaje se za transakcije s građanima (B2C, čl. 17).

Ko je mora izdavati i primati

Obveznici fiskalizacije su privredna društva, samostalni poduzetnici i organizacije sa sjedištem u Federaciji, poslovne jedinice firmi sa sjedištem izvan Federacije koje posluju u Federaciji, porezni zastupnici nerezidenata i organi uprave koji obavljaju transakcije (čl. 6). Neke djelatnosti su izuzete ili uslovno izuzete, npr. javna uprava i odbrana, zdravstvo bez naplate od klijenta, banke i osiguranja za svoje osnovne djelatnosti (čl. 7), a advokati za zastupanje pred sudovima (čl. 8).

Za B2B e-fakturu nije potrebna saglasnost kupca (čl. 15 st. 4). Kupac je dužan prihvatiti je, a neprihvatanje je teži prekršaj (čl. 83 st. 1 tač. d). E-fakturu možete izdati i za izvoz ili usluge nerezidentima (čl. 15 st. 6).

Gotovina, kartica, račun: pazite na definicije

Zakon plaćanje karticom, bonom ili vaučerom smatra gotovinskim plaćanjem (čl. 11 st. 1). Bezgotovinsko je samo prijenos s računa na račun i prijeboj (čl. 11 st. 2), a kombinovano je kad se jedan račun plati dijelom gotovinski, dijelom bezgotovinski (čl. 11 st. 3). Firma koja kupi robu službenom karticom na kasi dobiva fiskalni račun, a ne e-fakturu.

Od kada

Zakon je objavljen u Službenim novinama FBiH 9/26 4. 2. 2026. i stupio je na snagu osmog dana od objave (čl. 90 st. 1). Primjenjuje se kad se donesu svi podzakonski akti i uspostave tehnički kapaciteti, a najkasnije 18 mjeseci od mjeseca stupanja na snagu (čl. 90 st. 2), dakle najkasnije u augustu 2027. Ministar je pravilnike trebao donijeti u roku od 180 dana (čl. 88); prema pisanju medija iz septembra 2026, nisu doneseni.

Od početka primjene obveznici imaju najviše tri godine da usklade B2B i B2G poslovanje i najviše dvije godine za B2C (čl. 86 st. 1). Redoslijed po vrstama obveznika odredit će pravilnik o dinamici fiskalizacije (čl. 86 st. 3). Do početka primjene važi stari Zakon o fiskalnim sistemima (čl. 89 st. 1). Svi rokovi na jednom mjestu.

Kako e-faktura putuje

1. Faktura nastaje u ESET-u, softveru za evidentiranje transakcija koji je odobrilo Federalno ministarstvo finansija (čl. 28, 35, 77).
2. Obveznik je šalje Poreznoj upravi preko pristupne tačke: vlastite ili preko posredničkog servisa (čl. 62 st. 1, čl. 4 tač. bb).
3. Porezna uprava provjerava da li ima sve elemente iz člana 13 i vraća poruku o uspješnosti ili odbijanju (čl. 62 st. 2 i 3).
4. Tek nakon poruke o uspješnosti faktura se smije dostaviti kupcu; tada je fiskalizacija završena (čl. 62 st. 4).
5. Kupac je prima preko svoje pristupne tačke, od Porezne uprave (čl. 62 st. 5).

Sve to ide preko Centralne platforme za fiskalizaciju (CPF). Izdavaoci i primaoci e-faktura moraju se registrovati na CPF-u najkasnije 24 sata prije prvog izdavanja ili prijema (čl. 55). Peppol se u zakonu ne spominje.

Posrednički servis je firma koja za druge razmjenjuje e-fakture. Mora dobiti potvrdu o usklađenosti od Porezne uprave, imati ISO/IEC 27001, garantovati da podaci ne izlaze iz Federacije i dati garanciju od 1.000.000 KM (čl. 56, 64). Za ispravno izdavanje i prijem e-faktura i dalje odgovara obveznik, ne posrednik (čl. 65 st. 2).

Šta e-faktura mora sadržavati

Član 13 nabraja najmanje ove podatke:

• vrstu e-fakture, datum, mjesto i vrijeme izdavanja i tip transakcije;
• broj računa ili jedinstveni identifikator;
• identifikacioni broj (PJIB) i PDV broj, naziv i adresu izdavaoca (ili GLN);
• naziv i adresu kupca ako je kupac obveznik poreza na dobit ili PDV-a, pravno lice, fizičko lice koje kupuje imovinu iznad 10.000 KM ili to traži;
• kod operatera i kod mjesta poslovanja;
• datum ili period isporuke ako se razlikuje od datuma izdavanja;
• redni broj, šifru i naziv artikla, količinu, jediničnu cijenu i iznos po stavci;
• PDV stopu, ukupan PDV, ukupno bez PDV-a, rabate i ukupno za plaćanje;
• instrukciju za plaćanje (način, valuta, rok) i brojeve računa prodavca;
• SBR (sigurnosni broj računa) i QR kod ili link.

Korektivna e-faktura mora sadržavati i broj fakture koju ispravlja (čl. 13 st. 2), a samofakturisanje mora biti označeno riječju "SAMOFAKTURISANJE" (čl. 13 st. 5). Elemente koje danas traže propisi o PDV-u objašnjavamo u vodiču Elementi fakture.

Certifikat i elektronski potpis

Autentičnost porijekla i integritet sadržaja e-fakture izdavalac garantuje elektronskim certifikatom i elektronskim potpisom (čl. 14 st. 3). Zakon traži dvije stvari: certifikat koji izdaje Porezna uprava za postupak fiskalizacije (čl. 59) i certifikat za elektronski potpis od ovlaštenog davaoca usluge certificiranja (čl. 60). Kako će se tačno koristiti, odredit će pravilnici. Šta je kvalifikovani elektronski potpis.

Plaćanje i banke

Banke će Poreznoj upravi u roku od 24 sata prijavljivati svaku uplatu po fiskaliziranoj e-fakturi: JMBG ili ID platioca, SBR plaćene fakture, iznos i datum (čl. 72 st. 1 i 4). Ako nemaju sve podatke, moraju ih pribaviti od klijenta i ne smiju izvršiti uplatu dok ih ne dobiju (čl. 72 st. 5). To znači da će na nalogu za plaćanje trebati podatak s e-fakture. Kako će izgledati nalog, odredit će tehnička pravila (čl. 73).

Knjiga prodaje i nabavke na CPF-u

CPF će za svakog obveznika sam generisati knjigu prodaje i nabavke iz dostavljenih računa (čl. 57 st. 1). Obveznik do 10. u mjesecu pregleda podatke za prethodni mjesec, po potrebi ih ispravi i potvrdi tačnost (čl. 57 st. 2). Neažuriranje knjige je prekršaj od 5.000 do 18.000 KM za pravno lice (čl. 84). Ovo ne zamjenjuje e-evidencije koje PDV obveznici dostavljaju UIO; o njima u vodiču KIF, KUF i e-evidencije.

Šta uraditi sada

Pravilnika još nema, pa niko ne može biti povezan s CPF-om, ni eFaktura. Ali dio posla ne zavisi od pravilnika:

• Popišite kome prodajete i kako vam plaćaju (račun, gotovina, kartica). To određuje šta ćete izdavati.
• Uredite matične podatke kupaca: tačan naziv, adresa, JIB i PDV broj. Provjerite brojeve.
• Prebacite fakture iz Worda i Excela u program koji vodi redne brojeve i čuva svaku izdatu fakturu.
• Pitajte dobavljača softvera kako planira status RPZ i odobrenje ESET-a (čl. 32, 35) i gdje čuva podatke (čl. 26).
• Prođite kontrolnu listu za prelazak.

Ovaj vodič ažuriramo kad izađu pravilnici. Pregled zakona član po član je na stranici Zakon o fiskalizaciji FBiH.